BANJALUKA – Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović istakla je da su stečeni uslovi za ukidanje vanrednog stanja i da to podrazumijeva prestanak i potrebe za policijskim časom.

“Policijski čas je bio u funkciji smanjenja kontakata i masovnih okupljanja jer je to nosilo dodatni rizik za širenje virusa korona. S obzirom na to da je otvorena većina objekata i da postoje propisane mjere, nema potrebe za postojanje policijskog časa. On je blisko vezan za vanredno stanje i očekujem da ćemo ukinuti policijski čas”, naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da će Srpska nakon ukidanja vanrednog stanja neko vrijeme funkcionisati u uslovima vanredne situacije, koja je bila na snazi prije donošenja odluke o proglašenju vanrednog stanja.

“To znači da će postojati drugačiji režim funkcionisanja u odnosu na potpuno normalno stanje, ali će biti promjena u odnosu na današnju situaciju. I dalje će biti veliki izazov organizovati sjednicu Narodne skupštine Republike Srpske i moraće biti održavane uz mjere zaštite”, rekla je Cvijanovićeva.

Govoreći o posebnoj sjednici Narodne skupštine na kojoj će biti razmatran prijedlog za ukidanje vanrednog stanja, Cvijanovićeva je izrazila očekivanje da će rasprava biti konstruktivna.

“Očekujem da ćemo bez problema doći do odluke o ukidanju vanrednog stanja i potvrđivanja uredbi sa zakonskom snagom koje sam donijela kao predsjednik Republike, a da se nakon toga u nastavku sjednice bavimo životnim pitanjima koja proističu iz rebalansa budžeta. Pred nama su veoma važne stvari kako bismo zaokružili prethodnih duže od dva mjeseca i sagledali nove korake u skladu sa finansijskim mogućnostima i epidemiološkom situacijom”, rekla je Cvijanovićeva za ATV.

Podsjetivši da je donijela 19 uredbi sa zakonskom snagom, Cvijanovićeva je naglasila da su one bile neophodne za adekvatno funkcionisanje sistema u vrijeme vanrednog stanja.

“Nijedna uredba nije izašla izvan potreba onog što nalaže vanredno stanje. Nije bilo zloupotreba, niti izmjena zakonskih rješenja samo zato što neko misli da to treba, a nema veze sa vanrednim stanjem. Sve smo radili veoma pedantno, postigli maksimum u datim okolnostima i uradili dobar posao”, ocijenila je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da je svaki put uoči donošenja uredbe pribavila mišljenje predsjednika Narodne skupštine, te proširila procedure predviđene Ustavom s ciljem veće transparentnosti i odgovornosti predlagača rješenja.

Predsjednik Srpske je istakla da je praktikovala da sasluša obrazloženja predsjednika Vlade i resornih ministara u vezi sa potrebama za donošenje i efektima uredbi, te da su svaki put bili prisutni i predsjednik Narodne skupštine, koji je i predsjednik skupštinskog Odbora za ustavna pitanja, te predsjednik Zakonodavnog odbora parlamenta.

“Kao predsjednik Republike mogla sam da donesem uredbe tako što pribavim samo mišljenje predsjednika Narodne skupštine, ali htjela sam da postoji rasprava i dijalog, a posebno međuinstitucionalno djelovanje kako niko ne bi eventualno prisvajao određene stvari i uzurpirao ovlaštenja. Svi smo se ponašali krajnje odgovorno i oprezno. Nekada smo imali konsultacije i po nekoliko dana i procjenjivali situaciju”, pojasnila je Cvijanovićeva.

Govoreći o kritikama poteza vlasti u Srpskoj koje dolaze iz opozicije, ona je istakla da je njima u protekla dva mjeseca bilo prilično dosadno jer nije bilo manifestacija koje su često pretvarali u cirkusne situacije.

“Iz tog razloga dolaze njihove kritike. Ne postoji prostor za razmišljanje da je neko bilo šta uzurpirao ili prisvojio sebi neka prava. Naš Ustav je vrlo jasan i propisao je šta i kada može da radi predsjednik Republike. Ovdje nema skrivenih namjera i planova, sve je otvoreno i dostupno javnosti i tu nisu postojale zloupotrebe”, naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je konstatovala da je javnost stalno u prilici da gleda one koji su manje zaposleni kako kritikuju one koji su prezaposleni.

“Ali ne osvrćem se previše na to. Kada se desi ovakva situacija onda morate pokazati da možete da djelujete i da to radite na najbolji mogući način, a ne da sjedite u nekom ćošku i sve kritikujete nezadovoljni što ne rade kafane i što ne možete otići u Narodnu skupštinu da pravite scene ili da okupljate ljude i pravite performanse”, rekla je Cvijanovićeva za ATV.

Predsjednik Republike je ocijenila da oni koji pričaju da je situacija u vezi sa virusom “naduvana” i kao argument navode da se u Švedskoj moglo nesmetano kretati i da su radile kafane, bježe od činjenice koliko ljudi je dnevno umiralo u toj državi, koliki je njihov procenat u odnosu na broj stanovnika, te da su stariji ljudi bili prepušteni da umiru i nisu dobijali terapiju jer su stari.

“Lako je napraviti plan za nešto što znate, ali ovo je nešto novo i mi smo se ponašali slično kao 98 ili 99 odsto zemalja. Morali smo zaustaviti kontakte, a da bismo to uradili morali smo nažalost zaustaviti i određene biznise, a potom razmišljati kako da pomognemo privredi. Vjerujem da imamo dobre epidemiološke rezultate, ali o tome treba da govore stručnjaci”, naglasila je Cvijanovićeva.

Važno je, dodala je ona, da građani razumiju da je Srpska kroz ovaj teški period prošla na način da su njene institucije radile i da su i u vrijeme vanrednog stanja uspjele da stvari drže pod kontrolom.

“Kada pogledamo kakva je bila situacija na globalnom tržištu i kako je bilo teško doći do opreme za zdravstveni sektor, onda možemo biti zadovoljni da smo uspjeli da to obezbijedimo. Nešto smo dobili kao donaciju, ali veći dio smo nabavili i nismo se doveli u situaciju da ne znamo šta da radimo da smo imali veći broj pacijenata, a nemamo dovoljan broj respiratora, zaštitnih odijela, maski, rukavica i druge opreme. Prevazišli smo to i to se nije desilo”, istakla je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, i dalje postoji opasnost i niko u svijetu ne govori o potpunoj normalizaciji stanja.

“Svi upozoravaju i mi to moramo činiti prema našem stanovništvu da bi se pridržavali određenih stvari jer je najveći problem ako se desi da imamo prevelik broj teško oboljelih koje ne možemo zbrinuti ili veliki broj zaraženih zdravstvenih radnika koji ne mogu da brinu o njima. Mi smo uradili sve da ne treba da budemo mnogo zabrinuti, ali ne možemo biti relkasirani”, ukazala je Cvijanovićeva.

Ocijenivši da je šire testiranje populacije neophodno, Cvijanovićeva je rekla je Medicinski fakultet u Foči dobio zadatak da izradi protokol kako će biti realizovano testiranje koje će vjerovatno početi u julu.

“Fokus je na tome da vodimo računa da stvari ne izmaknu kontroli. Srpska je bila u teškom periodu, uspješno ga je prošla i apelujem na sve da se pridržavaju mjera koje će ostati na snazi. Život se postepeno normalizuje. Ukidanjem policijskog časa to će izgledati još bolje. Institucije rade da bi popravile privrednu sliku, izašle u susret radnicima i poslodavcima, a vodimo računa i o zdravstvenom sektoru. Ali to možemo da ugrozimo ukoliko naše ponašanje ne bude adekvatno”, poručila je Cvijanovićeva.

Cvijanović: Prioritet pomoć privredi i očuvanje radnih mjesta

Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović rekla je da je sada fokus rad na otklanjanju štete od epidemije virusa korona u privredi i pomoć preduzećima da bi bila sačuvana radna mjesta.

Cvijanovićeva je istakla da su institucije Srpske već intervenisale i da je Vlada u martu isplatila doprinose, za april će biti isplaćene minimalne plate i doprinosi za sve radnike čijim poslodavcima je bio zabranjen rad, te da će podrška biti nastavljena i za maj onima koji nisu odmah mogli da pokrenu i rehabilituju svoju poslovnu aktivnost.

“Donesen je set mjera za podršku privredi kroz olakšice i izdvajanje finansijskih sredstava. Iako nigdje Vlada ne isplaćuje plate radnicima u privatnom sektoru, to je ovaj put uradila. Vjerujem da to naši građani cijene i razumiju i da je to urađeno da bismo pokazali poslodavcima, a posebno radnicima da smo sa njima i da ćemo pomoći na svaki način da budu sačuvana njihova radna mjesta”, naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da svi moraju biti svjesni da stvari neće biti kakave su bile prije marta, a u nekim zemljama i ranije.

“Biće putovanja, uz neki poseban režim. Treba da iskoristimo ovo vrijeme i svi oni koji će imati odmor moći će ga koristiti i naći adekvatne aranžmane u Srpskoj”, rekla je Cvijanovićeva za ATV.

Govoreći o najavljenom programu vaučera koje će građani Srpske moći da koriste na domaćim turističkim destinacijama, ona je navela da će to biti realizovano posredstvom kompenzacionog fonda.

Cvijanovićeva je objasnila da je riječ o stimulisanju onih koji žele da provedu odmor u Srpskoj i na nekoj od destinacija imaju najmanje četiri noćenja, te da će biti omogućeno da po jednoj smještajnoj jedinici dvije osobe koriste svoje vaučere.

“Na mnogim mjestima su već snižene cijene ili su djeca oslobođena od plaćanja, tako da će ovo biti stimulativno i za porodice. Za ovo smo se odlučili jer ne znamo u kojoj mjeri će biti otvorene granice. Još nisu jasno propisane procedure šta se dešava sa nekim ko oboli za vrijeme ljetovanja u nekoj drugoj zemlji i to će biti komplikovano. Riječ je o pomoći domaćoj privredi i turizmu koji je teško pogođen i, uprkos ukidanju mjera, ovaj sektor ne može da radi jer nema turista”, istakla je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, vaučer će dobiti svaki punoljetni građanin koji se prijavi.

Cvijanovićeva je navela da je preliminarnim planom predviđeno da u prvoj emisiji bude oko 20.000 vaučera, a u drugoj i trećoj po 15.000 u zavisnosti od interesovanja.

“Ovo je način da bude sanirana šteta u turizmu, dat stimulans onima koji bi odmor da provedu u inostranstvu da se odluče za domaće destinacije, te napravljen sistem u kojem će biti promovisan domaći turizam i za domaće goste”, istakla je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da u Srpskoj ima lijepih mjesta sa divnim sadržajima i prirodom koja građani nisu imali priliku da vide.

“Ovo je prilika da budemo i na taj način patriote i da doživimo Republiku Srpsku i na drugi način, kako će najvjerovatnije ova akcija i nositi naziv, te da pokažemo da je to mjesto u kojem postoji dobar provod i sjajna usluga. Ako je to zanimljivo nekome drugom, zašto ne bi bilo i nama”, rekla je Cvijanovićeva, navodeći da bi ova akcija mogla biti aktivna i sljedeće godine sa posebnim akcentom na određene kategorije stanovništva.

Predsjednik Srpske je istakla da obustavljanje rada određenih djelatnosti izaziva finansijske probleme, te da su prihodi u republičkom budžetu smanjeni.

“Vlada uplaćuje poreze i doprinose za radnike koje bi u normalnim okolnostima uplaćivali privrednici. Već time nemamo očekivani dotok novca. Plašimo se i da su veze u okviru privrede pokidane jer će sve biti vezano za potražnju. Ne znamo kakva je potražnja sada ili na koji način će se održati ugovori koje domaći privredni subjekti imaju sa stranim partnerima”, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da je potrebno očuvati potrošnju zbog čega se nije ni pričalo o smanjenju plata, već očuvanju zarada u privredi koje su bile ugrožene.

Cvijanovićeva je u tom pogledu pohvalila poteze Vlade i intervencije usmjerene ka privredi i dodjelu jednokratne pomoći zdravstvenim radnicima, policiji i drugima.

Ona je ukazala da, bez obzira na dobre mjere, postoje zlonamjerne kritike kao što je bio slučaj sa nabavkom pokretne bolnice koja je kupljena jer su im iz zdravstvenog sektora rekli da se plaše da neće biti dovoljno smještajnih kapaciteta u slučaju epidemije širih razmjera.

“Pokazalo se dobrim to što već imamo novoizgrađene ili rekonstruisane bolnice tako da smo već imali određene mogućnosti. U funkciju smo stavili i staru lokaciju Univerzitetskog kliničkog centra u Banjaluci, ali smo kroz razgovor došli do toga da se plašimo da bi moglo doći do velikog broja pacijenata i da, uz prostor za smještaj, moramo imati i adekvatnu opremu. Iz tog razloga je nabavljena pokretna bolnica i smatram da je to dobar potez Vlade”, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da će oprema stići nakon završetka carinske procedure, što ne zavisi od Vlade Srpske, već od Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.

“Ta bolnica je višekomponentna i, u slučaju da budu popunjeni kapaciteti u Doboju ili Bijeljini, moguće je tamo montirati dio te bolnice. Sve su to prednosti. A zašto kritika? Pa, zato što je praksa takva da šta god uradite biće kritike”, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je napomenula da će bolnica biti korisna u slučaju bilo koje velike prirodne katastrofe i da ne mora nužno da služi kao bolnica, podsjetivši na vrijeme poplava kada su fiskulturne sale bile namijenjene za smještaj ugroženih ljudi.

“Svaka ozbiljna država vodi računa da se pripremi za ovakve situacije. Smatram da je nabavka bolnice sasvim opravdana”, rekla je Cvijanovićeva.